Prelaskom na trezorski način finansiranja i isplate penzija, od 01.01.2016. godine,  sistem penzijskog i invalidskog osiguranja stabilizovan je dodatno, što se, prvenstveno, ogleda u pogledu redovnosti i blagovremenosti isplate penzija. Za 2016. godinu i sedam mjeseci tekuće godine bez ikakvih zastoja i teškoće isplaćene su sve penzije za sadašnjih 258.000 korisnika prava, od čega 210.582 u Republici Srpskoj i 47.364 u inostranstvu,  u iznosu od 83 miliona KM mjesečno.

Važno je napomenuti da se u poslednjih nekoliko mjeseci od potrebnih 83 miliona KM za isplatu penzije po osnovu doprinosa prikupi 65 do 70 miliona KM ili od 78-84%. Doprinos jeste osnovni izvorni prihod, ali ne i jedini za finansiranje isplate penzija i rad Fonda PIO. Prema odredbama Člana 152. Zakona o PIO (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 134/11, 82/13, 103/15) propisano je da se sredstva za prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obezbjeđuju iz: doprinosa, budžeta, dobiti PREF-a, izdavanja u zakup i prodaje imovine Fonda, usluga stručne službe Fonda, kamata na novčana sredstva, subvencija i donacija i drugih izvora u skladu sa zakonom. Pored toga, Republika, shodno odredbama člana 158. Zakonu o PIO, iz budžeta oezbeđuje sredstva za finansiranje isplate penzija za porodice poginulih boraca u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu, penzije korisnika čija je invalidnost uzročno-posledično vezana sa učešćem u ratnim dejstvima, penzije učesnika NOR-a, namirenje na iznos jednog od pet nivoa najniže penzije,  i dr.

U proteklih 25 godina postojanja Republike Srpske i Fonda PIO sredstva prikupljena od doprinosa, kao izvornog prihoda, nikada nije bilo dovoljno da bi se u potpunosti izvršila isplata penzije za sve korisnike prava i ta nedostajuća sredstva, u skladu sa zakonom, obezbeđivala je Republika. Podsjećamo da je najviše sredstava za isplatu penzija nedostajalo u periodu 2002-2005. godina kada su prikupljeni doprinosi činili svega 70% potrebnih sredstava (Tabela 1). Dakle u tom periodu nedostajalo je ponekad i više od 30% sredstava potrebnih za isplatu penzija, a prosječna penzija je tada učestvovala sa svega 33,9% u prosječnoj plati, što je najniži ikada zabilježeni odnos prosječne penzije i prosječne palate od nastanka Republike Srpske. Usvajanjem reformskog zakona, od 2012. godine, i njegovom primjenom iz godine u godinu  poboljšavaju se svi parametri penzijskog sistema Republike Srpske, tako da se nedostajuća sredstva sada  kreću, iz mjeseca u mjesec, od 16-25%. Dobar trend u naplati doprinosa bilježi se i u prvom polugodištu ove godine, za koji je ukupno naplaćeno 381,58 miliona KM ili 19 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je u poslednja  tri mjeseca  prikupljano od 65 do 70 miliona KM mjesečno. Trenutno je ovo najpovoljniji omjer od svih država bivše SFRJ, gdje je udio budžeta u finansiranju penzija znatno veći i kreće se u Sloveniji 28%, Hrvatskoj 47%, Srbiji 35 %, Crnoj Gori 31%, Makedoniji 45%. I u razvijenim evropskim državama budžet obezbjeđuje dodatna sredstva fondu za isplatu penzija, tako npr. Budžet Republike Austrije penzijskom fondu svake godine doznači oko 9 milijardi EUR-a ili više 25% nedostajućih sredstava potrebnih za isplatu penzija za preko 2 miliona austrijskih penzionera.

I odnos prosječnog iznosa samostalnih penzija u poređenju sa prosječnom platom u Republici u poslednje tri godine ostao je stabilan i kreće se od 40,36 do 41,26%,  dok je u prethodnom periodu  bio  nepovoljniji  i iznosio znatno manje od 40% (Tabela 2).

Napominjemo da svega 20.457 ili 7,8% korisnika prava, ima pun staž osiguranja od 40 godina i njihova prosečna penzija je 500 KM ili 60% prosječne plate, dok svi ostali korisnici prava imaju manje od 40 godina staža osiguranja ili staž sa posebnim uvećanjem. Ovo je najniži procenat korisnika prava sa punim stažom osiguranja u regionu, a posledica je velikog broja korisnika prava koji su pravo ostvarili pod povoljnijim uslovima, sa znatnom manjim stažom osiguranja.