Struktura ostvarenih prava na penziju odražava kvalitet i stabilnost sistema penzijskog i invalidskog osiguranja. Struktura prava po vrstama, kao pokazatelj, mijenja se sporo i rezultati poboljšanja su vidljivi tek nakon dužeg vremenskog perioda. Od ukupno 261.616 korisnika  prava na penziju strukturu prava po vrstama čini: 147.299 ili 56,30% starosnih penzija, 75.734 ili 28,95% porodičnih penzija, 38.310 ili 14,64% invalidskih penzija i 273 ili 0,10% ostalih prava. To je najpovoljnija struktura prva od nastanka Fonda do danas. Značajnije poboljšanje strukture prava počelo je od 2011. godine i uz manji, ali stalni napredak do jula 2018. godine učešće starosnih penzija povećano je za 6,89 %, a smanjeno porodičnih za 3,8% i invalidskih penzija za 3,12%. Zastupljenost ostalih prava je mala i sa 0,17% smanjena je na 0,10%.

Povoljnoj strukturi prava, sa neprekidnim poboljšanjem u dužem vremenskom periodu,  doprinijeli su reformski Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je u  primjeni od početka 2012. godine, dosledna primjena zakonskih normi i kontinuirano sprovođenja akcije „STOP prevarama do penzije pošteno“, počev od 2012. godine, kao načina borbe  protiv različitih prevarnih oblika u penzijskom sistemu.

Poboljšanje strukture prava još je izrazitije ako se ostvarena prava posmatraju na godišnjem nivou.

Fond je u toku 2016. godine donio ukupno 14.298 rješenja o ostvarivanju prava na penziju, od čega se na starosnu penziju odnosi 66,3%, porodičnu 25,9% i invalidsku penziju 7,8%. U toku 2017. godine doneseno je ukupno 11.997 rješenje o ostvarivanju prava, od čega se na starosnu penziju odnosi 63,15%, porodičnu 28,3% i invalidska penziju 8,5%. I u prvom polugodištu 2018. godine zadržao se trend stalnog poboljšanja strukture prava i od 5.385 ostvarenih prava 62,6% čine starosne, 29,6% porodične i 7,8% invalidske penzije, što čini da je broj i procenat starosnih penzija približno dvostruko viši nego invalidskih i porodičnih penzija zajedno.

Prema pokazateljima strukture prava Fond PIO i penzijski sistem Republike Srpske, posmatrano na prostoru bivše SFRJ, svrstani su visoko, odmah iza Slovenije, što znači u red stabilnijih penzijskih sistema, koje karakterišu pozitivna kretanja i pozitivni trendovi u dužem vremenskom periodu.